vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

ZRAKOZVUČNA ILI AEROFONA GLAZBALA

U ovu se skupinu ubrajaju zviždanje i pjevušenje melodije bez stihova na derlin. Tradicijska su keramička glazbala kljunasti fučkeci u koje se ulijeva voda, zatim globularne flaute okarine s rupicama, drvene klarinetske jednocijevne svirale s rupicama žvegle, dvojnice dvojke, trojnice trojke, četverojnice četverojke, klarinet klanet i drvena truba šip, poprečne drvene flaute s rupicama fajfe, višecijevne tršćane panove frule trstenke, dude s mješinom. Pastiri su se oglašavali signalnim volovskim ili kozjim rogom izvađene srži i s piskom bez rupica za prebiranje. Trubentica z frcom je stožasto omotana neprekinuta vrbina ili bučina kora pričvršćena akacijinim trnom. Zvukovi različitih visina dobivaju se uvlačenjem i izvlačenjem slične duže i uže fučkalice frca. Naglim povlačenjem uzice namotane oko drška, komad drveta u obliku gljive odskače s drvenih rašljica, pa vrtložna zujalica buha vrteći se glasa se fijukom. Provlačenjem uzice kroz srednji otvor orahove ljuske izvađene jezgre i namatanjem uzice oko čavla provučenog kroz gornju i donju rupicu ljuske, izrađuje se i šuplji zvrk frače, poznat još od antičkog doba. Njezinim naglim potezanjem, čavao se vrti, a drveni komadić pričvršćen na donji dio čavla udara o ljusku.

 
dude
Dude

Dude su glazbalo srodno gajdama, podrijetlom iz Azije, od kojih se razlikuju brojem bazgovih ili tršćanih piskova u melodijskoj prebiraljci klarinetskog tipa te načinom i tehnikom sviranja. Nekada su se svirale u cijeloj središnjoj Hrvatskoj, troglasne u Međimurju, četveroglasne u Bilogori i peteroglasne u Podravini. Pod pritiskom svirača zrak upuhan u mješinu struji u višecijevnu melodijsku prebiralicu i jednocijevnu basovsku/bordunsku zabačenu preko sviračeva ramena. Umjesto da sam upuhuje zrak u mješinu, dudaš to katkad čini mijehom kojeg smješta ispod lakta lijeve ruke.
Instrumentalni sastavi bandisti/limena glazba/pleh mužikaši/trumbentaša sastoje se od najmanje 7 izvođača na limenim puhaćim glazbalima i na jednom drvenome. Izvodio je tradicijsku glazbu uglavnom na proslavama rođenja, krštenja, rođendana, imendana, na ispraćaju regruta, na svadbama (vanjska svadbena događanja) i pogrebima, na koledarskim ophodima, crkvenim svečanostima i procesijama, uključujući i proslavu zaštitnika vatrogasaca Sv. Florijana, uz poklade i sklapanja posestrimstva, a u razvijenijim naseljima u okviru mjesnih promenada, mimohoda i vrtnih zabava. Predstavljao se i na kotarskim smotrama uoči drugog svjetskog rata i na republičkim smotrama folklora nakon njega, usprkos prethodnoj njihovoj nepoželjnosti kao stranog čimbenika. Na trubi pređerici i šip klanetu/klarinetu svira se visoka, na flighorni dublja melodija, na es-trubi dvoglasna ritamska i harmonijska pratnja, na ventil trombonu i/ili tenoru harmonijska te na jednoj ili dvije bas trube basovska pratnja. Katkad im se pridružuje i izvođač na bubnju, odnosno dobošu, a rjeđe na činelama. Budući da se sastavi limene glazbe od kraja 19. i početka 20. stoljeća osnivaju uglavnom pod okriljem dobrovoljnih vatrogasnih društava, kao dio organizirane javne glazbene prakse srednje Europe nekad bilo pod austro-ugarskom vlašću, znak uzbune opasnosti od požara, uz zvonjavu crkvenim zvonom, davao je trubač trubljenjem iz crkvenog tornja.
Harmonika gumbara s dvanaest basova, dijatonska harmonika rastegača te usna harmonika citre od kraja 19. stoljeća javljaju se unutar pojedinih instrumentalnih sastava za pratnju glasu ili plesu.

 
orgulje
Kantor i orgulje

Zahvaljujući hrvatskom svećenstvu i orguljašima, orgulje su imale veliku ulogu u promicanju i očuvanju tradicijskih crkvenih napjeva iz Međimurja. Od sredine 8. st. i od Milanskog sabora one postaju važne u liturgijskoj praksi, a od Drugog Vatikanskog sabora vrednuju se kao tradicijsko glazbalo. U župnim crkvama uglavnom su u uporabi klasične, a u manjim crkvama električne orgulje. Spomenica Župe Kotoriba svjedoči o kupnji pneumatskih orgulja 1902. godine.

BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film