vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

VODE

Mura izvire u Niskim Turama u Austriji. Ime joj je keltskog podrijetla, u svezi s vlažnom tratinom. Duga je 492 km. U svome gornjem dijelu teče južnom Austrijom i slovenskim Prekmurjem. Dijelom svojeg toka granična je rijeka, između Austrije i Slovenije, Slovenije i Hrvatske te Mađarske i Hrvatske. U dijelu između Mađarske i Hrvatske, u dužini 78 km teče kroz ostatke nekadašnje velike hrastove šume i močvarnim područjem kraj Podturna i Domašinca, oblikujući najsjeverniji zaštićeni prirodni krajobraz Hrvatske. Za manje je brodove plovna od Graza do Legrada gdje se ulijeva u Dravu. Njezina je prosječna širina 110 m. U meandru na lijevoj obali u Općini Sveti Martin na Muri najsjevernija je geografska točka Republike Hrvatske. Predaja govori o murskim deklama koje žive u njoj.
Produbljujući glineno korito i potkopavajući obale, riječno se dno na nekim mjestima spustilo do sloja ugljena. S murskoga riječnog dna kod sela Križovec još i danas je moguće izvući komade ugljena, što je i svojevrsni fenomen. Mura je između dvaju svjetskih ratova bila važan izvor vrijedne sirovine međimurskim seljacima koji su ga, služeći se čamcima, vadili s riječnog dna i prevozili kućama za ogrjev i prodaju.

 
rijeka
Foto: Bojan Damiš

Trnava, starijeg nazivlja Durnaba i Tornua, rječica je koja izvire kraj sela Prekope i obogaćuje se vodom potoka Gornjeg Međimurja. Protječe kroz županijsko središte grad Čakovec. Njezinom su vodom u srednjem vijeku punili opkope starogradske utvrde Zrinskih. U donjem toku prima kanal Murščak, potoke Boščak, Kopanec i Sratka. Kraj Goričana se ulijeva u Muru.
Drava –  antičkog nazivlja Dravos, Drabos i Draus – brza je i hirovita rijeka, duga 749 kilometara i u donjem toku široka od 140 do 370 m. Izvire kod Dobbiaca u Karnskim Alpama u Italiji. Protječe Austrijom, Slovenijom i Hrvatskom, a kod Donje Dubrave prelazi u Podravinu i granična je rijeka s Mađarskom. Od Maribora do utoka u  Dunav ima obilježja nizinske rijeke. Među najvećim je izvorima vodene energije u Hrvatskoj kojom protječe u duljini 305 km. Zbog djelovanja Coriolisove sile, Drava dere desnu obalu i pomiče se prema jugu, pa je nekadašnja lijeva obala (Mihovljanski breg) od današnjeg korita udaljena i do 10 km. Dva akumulacijska jezera, nastala izgradnjom dravskih hidroelektrana, omogućavaju razvoj rekreativnih vodnih aktivnosti. Ova je rijeka u prošlosti bila poznata i po ispiračima zlata. Koncentracija zlata u dravskom pijesku iznosi od 2,5 do 14,4 mg/m3. Prema predaji, u Dravi živi vodenjak koji se vjerojatno suodnosi s ilirskim vodenim božanstvom Dravusom.

 
zelengaj
 

I Mura i Drava obiluju mrtvim rukavcima, meandrima, potocima, kanalima, močvarama, barama, šljunčarama, pijescima i glinom. Do sustavnog podizanja nasipa često su se izlijevale iz glavnih korita, čak i u katastrofalnim razmjerima. To je razlog što se sv. Nikola štuje kao zaštitnik i jedan od najomiljenijih svetaca u Donjem Međimurju. Promjenom toka riječnoga korita Drave zbog velike poplave 1710. godine, nekadašnje međimursko naselje Legrad danas je u susjednoj Podravini. Naplavnih je plitkih gazova nakon Prvoga svjetskog rata na Muri bilo devet, a na Dravi četiri.

BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film