vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

VAŽNIJI ZAPISI I ZBIRKE

Najstariji poznati izvor kajkavske poezije je Mariborska, Mariborskoprekomurska, Martjanska ili Prekomurska pjesmarica I.(1593.?) i II. U Pavlinskoj pjesmarici i Pjesmarici Juraja Ščrbačića/Drnjanskoj pjesmarici iz 17. st. zapisani su deseci kajkavskih pjesama, od kojih je dio prokrčio put i iz Drnjanske/Ščrbačićeve pjesmarice u Citharu octochordu, notografirani osmodijelni zbornik kajkavske duhovne poezije, reizdan krajem 20. stoljeća.

 
pavlinska_pjesmarica
 

I iz 18. st. datiraju značajna djela. Sredinom stoljeća čakovečki pavlin Josip Bedeković Komorski u djelu Natale solum magni ecclesiae doctoris sancti Hiernymi in ruderibus Stridonis occultatum objavio je ivanjsku pjesmu 'Lepi Ive trga rože'. U rukopisnoj Varaždinskoj pjesmarici nepoznati je sastavljač dijelom notografirao i dio zapisa kajkavskih pjesama. Rukopisna Philomela sacra kantora Jurja Lehpamera sadrži duhovne napjeve i spričavanja. Rukopis Canticum cytharaedorum citarizantium cum cytaris suis, potpisan inicijalima L. I. B., i nenaslovljena pjesmarica Nikolausa Shafrana dijelom se podudaraju u prinosu kajkavskih pjesama.

 
bedekovic
bedekovic
 
Prijevod: Marko Rašić

Na početak 19. st. datiran je zagubljen rukopisni Cantuale duhovnih napjeva franjevca Alojzija Posavca. Na poticaj biskupa Maksimilijana Vrhovca, pojedini svećenici prikupljali su narodnu usmenu baštinu (Mihanović, Koritić Mrazovečki, Mikloušić, Forko). Rukopisna djela tog razdoblja, primjerice Ludbreška pjesmarica, obuhvaćaju i međimurske svjetovne napjeve. Kanonik Marko Mihanović u svoje je rukopisne Horvatske popevke svetske uvrstio i međimursku napitnicu 'Nikaj na svetu lepšega ni'. Ilirac Stanko Vraz, rođen u Sloveniji blizu Međimurja, u prikupljenim i objavljenim Narodnim pěsnima ilirskima koje se pevaju po Štajerskoj, Kranjskoj, Koruškoj i zapadnoj strani Ugarske I., donosi i nekoliko onih »od meje Međimurske«. Drugi dio Vrazova rukopisnog opusa Matica slovenska ugradila je kasnije u zbirku narodnih pjesama. Povjesničar, pjesnik i političar Ivan Kukuljević Sakcinski iz Varaždina autor je rukopisnih Narodnih pesni ilirske iz Međimurja i Austrije i objavljenih Pesmi s dodatkom narodnih pesamah puka harvatskoga. Rukopisna građa preloškog svećenika Stjepana Mlinarića sadrži desetak tradicijskih pjesama. Arhiv Matice hrvatske čuva neobjavljene kajkavske Hrvatske narodne pjesme puka štokavskoga i kajkavskoga književnika i političara Đura Deželića.

 
vraz
kukuljevic
 

U drugoj je polovici 19. st. slovenski filolog Matija Kračmanov Valjevac objavio Narodne pripovjedke u Varaždinu i okolici, pridodajući im zbirku kajkavskih pjesama, a varaždinski profesor Rikardo Ferdinando Plohl Herdvigov – Hrvatske narodne pjesme i pripovijetke te Hrvatske narodne pjesme. Zbirke Jačke ili narodne pjesme puka hrvatskoga književnika i filologa Frana Kurelca, Svete pesme za službu Božju u cirkvi župnika Antuna Lucija i zagubljene Međimurske cirkvene popevke učitelja i orguljaša Franja Glada dijelom obuhvaćaju redigirane i međimurske duhovne pjesme. U pet knjiga Južnoslovjenskih narodnih popievki Franje Ksavera Kuhača objavljeno je dvadesetak međimurskih napjeva.

 
kuhac_note
gonzci
Iz Kuhačeve zbirke
 

U promađarskim tiskovinama Međimurje/Muraköz i Međimurski kalendar, pokrenutima krajem 19. st. u Čakovcu, povremeno su predstavljane međimurske pjesme. Njihov je urednik Jožef Margitai u Međimurju objavio 'Zahman je život', 'Lep nam je vrt ograjen', 'Sejali smo bažolka', 'Nesu ljube za prodati', 'Međimurska pučka pjesma od ljubavi', 'Popevka od protuletja'/'Protuletna pesem'/'Protuletje nam dohaja', 'Vumiruči junak'/'Pod lipu zelenu', 'Pesem od zajeca', 'Goranjska pesem' i 'Pesma od Bosne'. Činovnik i amaterski etnograf Ferenz Gönczi u prvom djelu sustavnijeg opisa međimurske seoske tradicije – Muraköz és népe/Međimurje i narod, reizdanog potkraj 20. stoljeća, predstavio je stihove pjesama 'Zrasla mi je vinska rozgva', 'Pod lipu zelenu', 'Kata, Kata, Katica', 'Kaj iščeš, kaj bi rad' i melografirane 'Hodi, mili, hodi', 'Zvira voda' i 'Več gore se ponižajo'. Budući da Međimurje nije pripadalo Kraljevini SHS, u Osnovi za sabiranje i proučavanje o narodnom životu političara Stjepana Radića, prvom pokušaju sustavnijeg proučavanja hrvatske etnografije, zapisi iz najsjevernije hrvatske regije izostali su. Podaci prikupljeni na temelju Upitnica za izradbu Etnološkog atlasa Jugoslavije šezdeset godina kasnijenisu brojni, ni precizni, niti potpuni. S kraja 19. st. je i rukopis Dvije pripovijesti i pjesme napitnice iz Međimurja Bolta Oletića.

 
radic
zganec
 

Etnomuzikolog Vinko Žganec je u prvoj polovici 20. st. objavio prvi i drugi svezak Hrvatskih pučkih popijevki iz Međimurja. U Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja (svjetovne) i Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja (crkvene) uvrstio je vlastite melografirane zapise i zapise s kraja 19. st. međimurskih učitelja, svećenika i orguljaša. Međimurski napjevi zastupljeni su i u njegovoj knjizi Hrvatske narodne pjesme kajkavske, kao i u drugoj polovici 20. st. u zbirci Međimurje u svojim pjesmama. U tom je razdoblju u Hrvatskoj objavljeno više antologija i zbirki hrvatske usmene književnosti. Književni teoretičar Olinko Delorko priredio je dvjestopedesetak Narodnih lirskih pjesama u sklopu Pet stoljeća hrvatske književnosti, među kojima je vrlo malo međimurskih. U časopisu Kaj br. 10 filolog Ivan Kalinski 1973. je objavio stotinjak kajkavskih narodnih pjesama. Sjevernokajkavska je lirika bolje zastupljena i kritički obrađena u 5. izdanju antologije sedamstotinjak Lirskih narodih pjesama povjesničara književnosti i folklorista Tvrtka Čubelića. Tematizira je i književni teoretičar Stjepan Hranjec u knjizi Međimursko stvaralaštvo. Neobjavljeni rukopisi o glazbenom repertoaru Belice etnologinje Sidonije Horvat, o tradicijskom životu Legrada Marije Bango, o svetomarskim i kotoripskim pjesmama Miroslava Doleneca Dravskog, o folkloru Kotoribe i Međimurja folklorista Nikole Bonifačića Rožina, o međimurskoj svadbi u Novakovcu i Domašincu Kate Cucugliello-Mishel i o govoru svadbenog starješine Ljudevita Galeca, zatim melografirani zapisi međimurskih popijevki glazbenog pedagoga Vladimira Tomerlina te Vuka Croate, dokumentarna građa nastala od 50-ih do 80-tih godina 20. stoljeća čuva se u IEF-u. Autor najiscrpnijeg prikaza na istu temu književni je povjesničar Ivan Zvonar u samostalnim poglavljima Usmena narodna lirika na tlu Međimurja knjige Usmena narodna književnost na tlu Međimurja I. i Usmena narodna epika na tlu Međimurja knjige drugog dijela istoimene knjige. Nakladnik Franjo Božić i etnomuzikolog Miroslav Vuk Croata objavili su knjigu Florijan Andrašec, hrvatske popijevke iz Međimurja s notama. Narodne plesne običaje Međimurja objavio je etnokoreolog Ivan Ivančan. Od 11 svezaka Žgančevih melografiranih zapisa Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, pohranjenih u Institutu za etnologiju i folkloristiku (IEF), 90-ih je godina objavljen njihov prvi i drugi svezak. Stjepan Hranjec je o usmenoj književnosti Međimurja pisao u svoja dva izdanja etnografskog djela Zipka vu horvatskom cvetnjaku, a o dječjoj usmenoj književnosti u Hrvatskoj kajkavskoj dječjoj književnosti. Muzikologinja Marija Riman i gvardijan Petar Antun Kinderić objavili su monografiju Hrvatski skladatelj o. Fortunat Pintarić. Glazbenica i etnologinja Lidija Bajuk krajem 20. st. objavila je multimedijalnu knjigu Kneja.

 
zvonar_hranjec
strbad_zvonar
 

Početkom 21. st. Vuk Croata objavio je Skladbe i život Ivana Mustača, a zajedno sa župnikom Josip Drvoderićem – Hrvatske crkvene i svjetovne popijevke Florijana Andrašeca, kantora u Dekanovcu u Međimurja. Svjetlo dana ugledao je i treći svezak Žgančevih Hrvatskih pučkih popijevki iz Međimurja. Monografiju Teta Liza, život protkan pjesmom o međimurskoj pjevačici Elizabeti Toplek objavili su Zinka Čituš Čižmešija i Siniša Golub. Adventske i božićne napjeve predstavio je Stjepan Hranjec u knjižici Narodil nam se… Zvonimir Bartolić i Franjo Božić objavili su pregledniju i studiozniju monografiju o Andrašecovu životu i djelu – Florijan Andrašec, međimurski pjesnik, slikar, kipar i skladatelj. Vlastite rasprave, studije i nove spoznaje Ivan Zvonar je objavio u knjizi Na kajkavskim korijenima.

 
kaikaviana
zvonar
 
BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film