vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Pekarski šegrt, profesor i skladatelj Josip Štolcer rođen je 1896. u Čakovcu gdje je završio građansku školu. I dok mu je majka često pjevala brojne tradicijske napjeve, otac ga je od malih nogu učio svirati citru po notama. Zbog obiteljskih novčanih teškoća, umjesto mature 1911. položio je ispit za pekarskog kalfu. Nakon kratkotrajnog rada u Ptuju, zaposlio se kao pekarski pomoćnik u varaždinskoj pekarnici svoje rođakinje. Zahvaljujući tamošnjim intelektualcima koji su uočili njegovu glazbenu darovitost, dobivao je prvu ozbiljnu glasovirsku poduku. Novčana potpora čakovečkih i varaždinskih mecena omogućila mu je da 1913. otputuje u Budimpeštu i upiše Konzervatorij. Naime, odbijena mu je zamolba za dodjelu varaždinske stipendije jer podrijetlom nije bio Varaždinac. Zbog toga se nije upisao na Muzičku akademiju Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu. Usprkos neimaštini uspješno je studirao dvije i pol godine. Školovanje je prekinuo 1915. zbog poziva u vojsku.

 
slavenski
 

Vrativši se u Čakovec, povezao se s čakovečkom i varaždinskom inteligencijom i 1918. u Beogradu javno protestirao zbog izuzeća Međimurja iz novoutemeljene Države Srba, Hrvata i Slovenaca. Godine 1920. upisao se na praški Konzervatorij gdje je tri godine uspješno studirao usprkos novčanim teškoćama. Godine 1923. zaposlio se kao nastavnik u nižoj i srednjoj školi zagrebačke Kraljevske muzičke akademije, a od 1924. kao stalni profesor u beogradskoj Privatnoj muzičkoj školi. Od 1926. do 1937. godine radio je kao učitelj vještina u Drugoj muškoj gimnaziji u Beogradu. Tamo ga je, zajedno sa suprugom, zatekao Drugi svjetski rat. Zadnje ratne godine zaposlio se na beogradskoj Muzičkoj akademiji, čiji je redoviti profesor postao pet godina kasnije.

 
note
 

Još kao budimpeštanski student upoznao se s etnomuzikološkim istraživanjima mađarskih skladatelja Zoltana Kodályja i Bele Bartóka. Pod njihovim se utjecajem i sam okušao u obrađivanju tradicijskih napjeva. Skladao je za orkestar, komorne sastave, glasovir, pjevačke zborove i solo pjevače. U inozemstvu se proslavio skladbama u kojima je primjenjivao vlastita i osebujna shvaćanja akustičkih zakonitosti, egzotičnu melodiku i asimetričnu ritmiku tradicijskih napjeva. Međunarodnu pozornost priskrbio si je 1924. na Festivalu suvremene glazbe u Donaueschingenu, prvu nagradu osvojivši I. gudačkim kvartetom. Melodikom zavičaja nadahnjivao se i u skladbama 'Pjesme moje majke' za glas i gudački kvartet, 'Slavenskoj sonati' za violinu i glasovir te u obradbama 'Ftiček veli', 'Romarska' i 'Voda zvira' za pjevačke zborove. U Europi i svijetu poznata su njegova tri gudačka kvarteta, 'Balkanofonija' i kvintet 'Sa sela'.

 
slavenski_medjimurje
mmm_slavenski
 

Bio je jedan od prvih članova Međunarodnog društva za suvremenu muziku. Aktivno je surađivao s folklornim Hrvatskom društvom Međimuraca u Beogradu. Potkraj života odlikovan je Ordenom za zasluge za narod I. reda. Umro je 1955. u Beogradu.
Na njegovu je rodnu kuću 1966. postavljena spomen-ploča. Od 1973. u Čakovcu se upriličuje Majski muzički memorijal Josip Štolcer Slavenski. Časopis za društvena pitanja i kulturu Međimurje 4 iz 1983. posvećen je Štolcerovu životu i djelu. U čakovečkom Muzeju Međimurja postavljena je Memorijalna soba Josipa Štolcera Slavenskog, s dijelom njegove glazbene i druge ostavštine. Njegovo ime nosi i čakovečki Pjevački zbor.

BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film