vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

PROŽIMANJE USMENE I PISMENE TE SEOSKE I GRADSKE POETSKO-GLAZBENE TRADICIJE

 
lutnja
 

Susretanje, doticanje i prožimanje tradicijskih i glazbenih strujanja dvorske i građanske glazbe dokumentirano možemo pratiti od sredine 15. st. do danas, vjerojatno posredstvom školovanih ‘dijaka’ koji su zarađivali službujući kao pisari, odnosno recitiranjem i pjevanjem vlastitih i/ili pučkih pjesama na latinskom i/ili na narodnom jeziku. Prema Ivanu Zvonaru, srednjovjekovni utjecaji odnose se na motivsko-tematski okvir unutar kojeg se nižu slike zaspale djevojke s cvijećom, ranjenog junaka, suhog javora, djevojke-vojnika, djevojke prerušene u mladića, majke-djecoubojice, povratka neprepoznata supruga kući, prodane nevjeste, preljuba i druge. Plemićki su i građanski mecene tijekom 18. st. stranim glazbenicima omogućili rukovođenje glazbenim kapelama i doticaj sjevernih hrvatskih krajeva s onodobnim glazbenim strujanjima. Utjecaj tradicijske glazbe na ozbiljnu i ozbiljne glazbe na tradicijsku glazbu u svezi je s životnim okolnostima i glazbenim aktivnostima školovanih skladatelja.

 
v_jutro_sam_se_rano_stano
 

I dok je kajkavski napjev 'Stal sam se ja.../V jutro sam se rano stano' , zabilježen u Međimurju, Hrvatskom zagorju, Prigorju i Gradišću, skladatelja Josepha Haydna nadahnuo za himnu carske Austrije 'Gott erhalte', napjev 'Protuletno drago vreme ko nam dohodi' iz Preloga nastao je pod utjecajem klasicističke glazbene trodijelnosti iz 18. stoljeća. Oživljavanju skrbi za tradicijsku glazbenu baštinu od 20. st. doprinose skladatelji tzv. nacionalnog smjera (Josip Štolcer Slavenski, Vinko Žganec, Krešimir Baranović, Zlatko Grgošević, Lujo Šafranek-Kavić, Božidar Širola), nakon kojih su i drugi skladatelji skladali djela nadahnutima međimurskim melosom (Franjo Dugan mlađi, Fran Lhotka, Rudolf Matz, Krsto Odak, Božidar Širola i drugi).

 
pjesma
 

Čakovečka glazbena pedagoginja Karolina Dragica Šimunković tematizirala je uvježbano pjevanje međimurskih napjeva mekom postavom glasa, zahvaljajući spontanom njegovanju pjevačko-običajne tradicije, a od 20. stoljeća i organiziranom okupljanju seljaka u pjevačke zborove i u folklorne skupine. Njihovi glazbeno obrazovani voditelji utjecali su na repertoar i na višeglasnu izvedbu, odnosno na solo pjevanje u višem glasovnom registru. I dok je manji utjecaj čistih durskih i molskih ljestvica na svjetovne, za razliku od onog na crkvene pučke popijevke, Žganec tumačio opstojnošću seoske kolibice, pojavu je predtakta Širola pripisao tzv. varoškim popijevkama pod stranim utjecajima. Osim u meloritamskom, oblikovnom i tekstualnom ustroju napjeva, noviji utjecaji na tradicijsko glazbovanje očituju se i u prinosima na području instrumentalne izvedbe.

BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film