vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

ROMSKA KAPELA

Prvi pisani podatak o nazočnosti Roma na međimurskom tlu datira s kraja 19. stoljeća. Danas (2002.) u Međimurskoj županiji živi 3 930 Roma u 738 obitelji smještenih u 12 romskih naselja, među kojima su veća u Pribislavcu, Trnovcu, Držimorcu – Strelcu, Orehovici, Donjoj Dubravi i Gornjem Kuršancu.
U izvođenju vrsnih svirača na lutnji, violini, cimbalu, tamburi, gitari, bubnju i defu, romska je glazba nastala predajom i obradom lokalnih napjeva područja koja su tijekom srednjeg vijeka novopridošlice naseljavale. Ispjevana je u romskoj glazbenoj ljestvici, po svojem tonalnom ustroju identična indijskoj bhairava ragi.
Sedamdesetih godina 19. stoljeća u svojoj je dubravskoj kuriji poduzetnička obitelj Hirschler za poslovne partnere priređivala domjenke uz svirku mađarskih romskih kapela. Vlasti su im bile naklonjene jer su pridonosili mađarizaciji međimurskih Hrvata. Krajem istog stoljeća u Legrad se iz Velike Kaniže doselila mađarska romska obitelj Vendela Pastora. U suradnji s lokalnim glazbenicima ili zasebno, ti su cigači ili ciganjska mužika često nastupali na svadbama ili u otmjenijim ugostiteljskim lokalima donjeg Međimurja i Podravine. U drugoj polovici 20. st. svojim su se glazbovanjem, uglavnom na cimbalu, tamburi, dvije violine i na bajsu, isticali romski sastavi Lengeri, Zlatna korita i Črne strele.

 
romska_kapela
 
BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film