vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

PRAPOVIJEST I ANTIKA

Nepotvrđeni podaci grobne tumule oko Čehovca, Čukovca i Donjeg Mihaljevca datiraju u paleolitik i mezolitik, a sedamdesetak registriranih i većinom neistraženih arheoloških nalazišta u razdoblje od neolitika do srednjeg vijeka. Za sada se najstariji arheološki nalazi odnose na okamine izumrlih životinja i biljaka na području Murskog Središća. Najpoznatiji je nalaz zuba mamuta iz starijeg paleolitika. U brončano doba datiraju ostaci keramike iz višeslojnog naselja kod Goričana i mačevi, glineni utezi za tkalački stan, fibula i votivne igle iz ostave kod Peklenice (13. st. pr. K.). U starijem željeznom dobu, od kraja 8. st. pr. K. područje Međimurja naseljavaju panonska i keltska plemena, o čemu svjedoče imena rijeka i pojedinih naselja, zatim značajnija arheološka nalazišta kod Goričana, Hodošana, Dvorišća/Turčišća, Čehovca i Čukovca, kao i dijelovi današnje tradicijske radne odjeće i današnji tradicijski običaji – ostaci napuštenih svjetonazora i njihove obredne prakse.

 
halstat
Postav Muzeja Međimurja

Uočivši poljoprivredne, stočarske i trgovačke mogućnosti regije, Rimljani od 1. st. pr. K. pokoravaju autohtone Panone i Kelte Tauriske Gornjeg Ilirika koji se protezao od istočnih Alpa do Dunava i linije južno od Save. U području novog dijela rimske provincije Panonije, u Karpatskoj kotlini južno i zapadno od Dunava, izgradili su brojna uporišna naselja i vojne logore. Među njima se na tlu ondašnje Insula Muro-Dravanae isticalo najveće rimsko naselje Halikan (Sv. Martin na Muri), današnje najbogatije arheološko nalazište u Međimurju. Ta su naselja i logori međusobno bili povezani prometnicama u sklopu tzv. jantarskog puta koji se protezao od Akvileje kroz briježno međuriječje Mure i Drave do Baltika. Onodobnim antičkim nalazima pripada i brončana statueta Herkula iz kućnog svetišta, pronađena na lokalitetu Murščak. Arheološke iskopine kraj Poleva i Orehovice upućuju na postojanje rimskih carinarnica na Dravi, a one iz Donjeg Vidovca, Donje Dubrave i kod Legrada na ondašnju vojnu politiku Rimskog Carstva.

 
mac
Postav Muzeja Međimurja

Rimski su carevi od 4. st. dopuštali naseljavanje barbarskih naroda Gota, Alana i Huna unutar provincije. Oslabljene borbama protiv Markomana i Quada u 2. stoljeću, protiv Sarmata, Alana i Gota u 4. te protiv Langobarda, Huna i Vizigota u 5. stoljeću, Rimljane su stoljeće kasnije svladali udruženi Avari i Slaveni koji su se uz Dravu i naselili. O njihovu zaposjedanju međimurskog tla svjedoči avaroslavenska nekropola iz sredine 7. st. u blizini Preloga.

BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film