vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

PRELOG

prelog
Grb grada Preloga

Grad Prelog (Perlak, Perlok, Prelak, Prilok), utemeljen na lijevoj dravskoj obali, odnosno na Dubravskom jezeru, od Čakovca je udaljen 15 km. Podrijetlo imena (od hrv. riječi vlak, (pre)vlačiti) upućuje na njegov važan prometni položaj. U sastavu Grada Preloga su naselja Cirkovljan, Čehovec, Čukovec, Draškovec, Hemuševec, Oporovec, Otok i Prelog koji s prigradskim naseljima broji 7 781 stanovnika (2001.). Brojni arheološki nalazi iz mlađeg kamenog, brončanog i željeznog doba, od kojih je najpoznatiji antički lokalitet Ferenčica, svjedoče o kontinuitetu organiziranog života na tom području. Nakon provale Tatara, o čemu svjedoče ostaci obrambene cilindrične kule, od sredine 13. st. kralj Bela IV. na imanje Subotica tadašnjeg vlasnika grofa Lankerta organizirano je naseljavao islužene vojnike i kraljevske goste hospitese, njemačke obrtnike, koji razvijaju obrt i trgovinu.

 
cilindricna_kula
Ostaci obrambene cilindrične kule
Foto: Tibor Komar

Prvi pisani spomen Preloga pravni je akt o posjedu Tranavi koji je 6. XII. 1264. obznanio hrvatski ban Roland od Ratolda. Na taj se dan u Prelogu svake godine obilježava Dan grada. U kanonskoj vizitaciji Zagrebačke biskupije iz 1334. godine, između 11 međimurskih župa upisana je i prvotna priločka župa u Cirkovljanu. Ona od 15. st. postaje važno obrtničko središte i trgovište. Krajem 15. stoljeća u njemu je boravio hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin s vojskom Već sredinom 17. stoljeća u Prelogu je u školskoj kući djelovao kantor-učitelj, a od sredine 18. st. trivijalna (pučka) škola. Prelošku župnu crkvu Sv. Jakoba na temeljima prethodne gotičke crkve u 18. st. izgradili su štajerski majstori, preuzevši zvonik prethodne crkve. Jedina je sjevernohrvatska barokna crkva svođena križnobačvastim svodom plitkih kupola, s tri barokna oltara ugrađena u glavni oltar i s 2 bočna neogotička.

 
sv_jakob
unutrasnjost
Crkva sv. Jakoba izvana
www.destinacije.com
Unutrašnjost župne crkve sv. Jakoba
www.prelog.hr

U 18. i 19. st. središtem je obrtničkih cehova – Artikuluši Velikog ceha, jedan od najstarijih pravilnika o obrtnikom udruženju iz 1766. godine, svjedoče o onodobnom djelovanju kovača, tesara, stolara, bačvara, kolara, brodara, postolara, kolovratara i srebrnara. U to je doba broj stanovnika Preloga bio veći od onog u Čakovcu. Utemeljeni su centralno skladište kamene soli za taj dio kraljevstva i filandra za preradu kokona dudovog svilca – prva poznata međimurska manufaktura. Istodbno, Prelog je bio sjedište kotara koji je obuhvaćao upravne općine Prelog, Kotoribu, Hodošan i Svetu Mariju. Razvoj preloškog područja sve je više zaostajao zbog propasti svilane 1848. i nakon što je željeznička pruga 1860. zaobišla Prelog. No, zahvaljujući razvijenom poljodjelstvu i stočarstvu, obrtu i trgovini, u Prelogu su osnovane Donjomeđimurska štedionica 1873., 1905. Preloška štedionica i Međimurska tvornica cementa 1910. godine. Za vrijeme mađarske okupacije od 1941. do 1945. i nakon nje, Prelog je izgubio mnoge upravne funkcije – 1962. degradiran u mjesnu zajednicu. Dostojanstvo mu je vraćeno u veljači 1997. godine, nakon što ga je Sabor samostalne Republike Hrvatske proglasio gradom.

 
prelog_nekad
Prelog nekad, 1909.
www.prelog.hr

Danas je Prelog upravno, sudbeno, trgovačko, industrijsko, ugostiteljsko i poljoprivredno  središte Donjeg Međimurja. Njegovu suvremenom gospodarskom procvatu doprinose uspješne industrijske i obrtničke tvrtke (Hespo, Heplast – Pipe, Legget&Platt Tehnologije, Šestan-Busch, Beton, Komet...), zbog čega se u istočnom dijelu grada razvija nova gospodarska zona. S dječjim vrtićem, 2 osnovne škole (Prelog, Draškovec), srednjom školom (od 1998./99.), Domom kulture, Hrvatskom knjižnicom i čitaonicom Stjepan Mlinarić (od 1903.), KUU Seljačka sloga (od 1927.), Likovnom udrugom Donjeg Međimurja, DPZ Maleni, s tridesetak športskih društava i Turističkom zajednicom, Prelog je i značajno obrazovno, kulturno, športsko i turističko središte u kojem se od 1939. objavljuje humorističko-satirički list Pikač, a od 2002. novine Priločki list. Stara gradska jezgra obuhvaća zgradu gostionice i škole te nekoliko neoklasicističkih zgrada.

 
 
Prelog danas
BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković

matapurlidija_bajukpozitiv_film