vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

PODJELA I MOTIVSKO-TEMATSKO ODREĐENJE

 
motiv
 

Prema etnomuzikolozima, najstariji tradicijski napjevi odnose se na pjevanje koje se podudara s ritmom govora – s težinom naglašenog i otezanjem dugog sloga. Takve su, primjerice, naricaljke. I skupnom liturgijskom pjevanju preduvjet je metrijsko suodnošenje stihova i melodike. Zajednički tradicijski poslovi zahtijevali su odmjeren sklad svih pokreta, ritmiziranjem na zadane riječi kojima se opisuje izvođenje posla. Njima se pridružuju jednostavnije melodije. Na taj način i radne pjesme postaju prvi metrijski umjetnički oblici. Usporedno s njima, radi poticanja visine i rodnosti nasada nastaju imitativni plesovi.

S obzirom na metroritamsko ustrojstvo, prevladavaju plesni napjevi u »čvrstom« i napjevi u »slobodnom« ritmu (rubato, parlando rubato). Prema starosti stihova i prema metričkoj strukturi melodije, napjevi se mogu grupirati u starije (mitske tematike, pjevane uz kolo, ispjevane u mješovitoj mjeri i u tzv. prirodnim ljestvicama) i u novije napjeve (o stvarnim događajima i ličnostima, razgranate melodije i jedinstvene metričke strukture), a po oblikovno-stilskom i motivsko-tematskim obilježjima na epske i lirske pjesme.

S obzirom na podjelu hrvatske narodne glazbe u pet razvojnih etapa:

  1. primitivne pjesme, ritmički neodređene te melodijski nerazvijene i jednolične,
  2. pjesme u intervalima prirodnih skala,
  3. pjesme u crkvenim načinima,
  4. pjesme u durskim i molskim ljestvicama,
  5. pjesme pod utjecajem urbanizacije i internacionalizacije,
    pojedini glazbeni teoretičari većinu međimurskih napjeva smještaju u treću etapu koju datira u stari i rani srednji vijek te u četvrtu etapu novijeg doba.

Nastariji i najrašireniji metrički oblik međimurskih plesnih napjeva je osmerac, a pjevanih dvanaesterac s cezurom u sredini stiha i nesimetričan deseterac (4+6). Zamjetan je broj heterosilabičkih napjeva u kojima se izmijenjuju stihovi različitog broja slogova. Najčešće se po 4 stiha udružuje u pjevnu strofu male pjesme od 4 melodijska retka, nakon koje slijedi pripjev.

 
vez
licitarsko_srce
 

Epske, granične i lirske vrste

Odjekujući srednjovjekovnom trubadurstvu, zbog jednoličnosti svojih melodija i pripovjednog karaktera stihovanih povijesnih događaja, mitoloških stihovanih priča i nabožnih tema, epske pjesme rjeđe se izvode i brže zaboravljaju. Ipak, njihovu pamćenju doprinose formulaičan stil, tehnike ponavljanja, jednostavna glagolska vremena, postupnost i ujednačenost. U Međimurju takve pjesme sadrže regionalne motive na konkretne povijesne teme, npr. o Zrinskima, o Turcima i o Prvome svjetskom ratu, o životu pokojnika…. Bajkovite pjesame obilježavaju mitski motivi, trodijelnost razvoja radnje (uvod-zaplet-rasplet) i sretan svršetak. I mitske se pjesme suodnose s nekadašnjim svjetonazorom, pjevajući o Suncu i Mjesecu, o nekrštenju, o 9 ključeva za 9 odaja, o vili-djevojci, o blizancima sestri i bratu, o čudesnoj košulji, o pastiru na vilinskim mukama, o čedomorstvu, o 3 griješne duše, o mrtvoj majci, o ženi-svetici... Pjesme-novele pjevaju o neprepoznatom suprugu na svadbi vlastite supruge, o udaji djevojke u daleki kraj, o utapljanju svatova, o djevojci vojniku, o sestri bratoubojici, o supruzi nerotkinji, o ljubomornoj majci, o Prvom svjetskom ratu... Naricaljke i svečano hvalospjevno opraštanje – govorno svatovsko, odnosno pjevano mrtvečko govorenje/spričavanje, biblijske su parafraze formulaičnog, ritmiziranog, barokiziranog i dvanaesteračkoga slobodnog stiha na zadani strukturni predložak.

 
pejzaz
Foto: Bojan Damiš

Romantični ugođaj kraće radnje napjeva s nesretnim, odnosno sretnim/pravednim svršetkom, u koji su uronjeni motivi nedopuštene ljubavi mladih, nevjera, razbojništvo i vojnikovanje, tragične balade i dinamičnije romance približavaju lirici. Balade obilježavaju mahom unakrsna (abab) i nepotpuna (abxb) rima, istaknut i dramatičnan razvoj lirske teme s nesretnim svršetkom, češća uporaba svršenih glagolskih vremena te usklađenost sintaktičke i metričke strukture. Sačuvane u zapisima 16., 17. i 18. stoljeća, bugaršćice, kao suvrstice balada, grade stihovi trinaesterci, pa sve do devetnaesteraca, koje nakon dugog stiha ‘otegnutog ritma’ sjetno intonirane fabule s prikazom unutarnjih stanja i iracionalnih djelovanja pojedinca u sukobu sa svojim bližnjima, slijedi pripjev u šestercu ili sedmercu. Osim mitskih, obredno-običajnih (tužbalice, blagdanske, romarske i svadbene pjesme), situacijskih (uspavanke, dječje i šaljive pjesme, rugalice, radni i socijalni napjevi), te zavičajno-domoljubnih i duhovnih napjeva, refleksivni ili spoznajni lirski napjevi najvećim dijelom obuhvaćaju ljubavne pjesme. Obilježava ih sažimanje radnje u kraćem vremenskom odsječku, tehnika nagovještaja i poantni svršetak, a često i pjev u prvom licu jednine. Budući da nizanje strofa nije mehaničko, već se na dramatičnim mjestima javlja ponavljanje, ali i gradacija izbjegavanjem ponavljanja, mijenjanjem brzine i jačine izvođenja, lirske pjesme katkad podsjećaju na epske.

BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film