vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

OSNOVNA OBILJEŽJA

Arhaični kolorit prirodnih melodija lirskih ljubavnih pjesama iz Međimurja odjekuje svježinom i bogatstvom osjećaja, ubrajajući se u osebujnu glazbenu baštinu Hrvatske.

 
folklor
 

Međimurska se popevka izvorno pjevala a cappela, bez instrumentalne pratnje. Stihovi koji se pjevaju na melodiju vižu tvore stihove pesem. Zamjetno je da određeni stihovani predlošci prate i određeni repertoar melodija – katkad se u jednu cjelinu spajaju dijelovi stihovanih, odnosno melodijskih cjelina ili su različite stihovane cjeline ispjevane na istu, odnosno sličnu melodiju, kao što i isti stihovi mogu biti različito ispjevani.
Pjesmu upjevava najbolja pjevačica počimalja/popevačica ili najbolji pjevač pređar/vižar, a ostali pjevači u skupini prihvate, dalje zajedno pjevajući jednoglasno i mekom, prirodnom postavom glasa u srednjem registru, uz često ornamentiranje glavnih tonova, sklizanje pjevačkoga glasa s tona na ton i tiše izgovaranje zadnjeg sloga jedne logičke glazbene cjeline. Napjevi su uglavnom u starocrkvenim autentičnim (dorskim od d1 do d2, eolskim od a1 do a2, frigijskim od e1 do e2) i plagalnim tonalitetima bez predznaka, odnosno u arhaičnom pentatonskom nizu i s pentatonskim čimbenicima u dorskoj i eolskoj ljestvici, a katkad i u miksolidijskom načinu (od g1 do g2) koji naginje duru.

 
japek_i_mamica
 

Uži melodijski opseg, češći u starijim plesnim napjevima, slijed tonova u nizu i jedinstven ritam obilježavaju starije napjeve. Daljnim razvojem napjeva ritamski obrasci postaju raznolikiji, što dovodi do asimetričnih mjera nejednakih osnovnih jedinica ili doba. Promjenjivost, asimetričnost, polimetričnost i pojava ritamskog oblika sinkope glavne su značajke ritmičke strukture napjeva koji se pjevaju s naglašenom osjećajnošću.

 
pjesma
 

U selu Pušćinama zabilježen je sporadičan slučaj autentičnog dvoglasnoga kvartnoga transpozicijskog pjevanja, koje je karakterističnije u pograničnom dijelu uz Sloveniju.
Stihovi hrvatskih tradicijskih pjesama iz Međimurja uglavnom su lirski, od kojih velik dio stihova starijih napjeva nije ispjevan u pravim pjevnim strofama, nego se stavci od manjeg broja slogova jednog stiha grade potpunim ili djelomičnim ponavljanjem i dometanjem usklika, zaziva, pripjeva, slogova bez značenja…. Jednoličnost takvih oblika izbjegava se ispuštanjem posljednjeg sloga, kao i variranjem ili ukrašavanjem melodijske linije, odnosno umanjivanjem metrijskih vrijednosti svih tonova jednog motiva ili samo jednoga njegovog dijela.

BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film