vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
 

OBRAZOVNI SUSTAV

 
os_kotoriba
Učenička folklorna skupina OŠ Kotoriba
www.os-kotoriba.skole.hr

Još uvijek ne postoji ozbiljnija umreženost i kontinuirana suradnja znanstvenih, kulturnih i odgojno-obrazovnih institucija s fakultetima, visokim školama i akademijama koje obrazuju buduće odgojitelje, učitelje, nastavnike, pedagoge, glazbene urednike i druge stručne i javne kulturne djelatnike. O tradicijskoj baštini pojedinih regija ne uči se sustavno i multimedijski. Čak i studenti etnologije, kulturne antropologije, kroatistike i muzikologije premalo uče ili ne uče o hrvatskoj tradicijskoj glazbi kao dijelu hrvatske usmene baštine, a nedostatno opremljeni udžbenici i priručnici za nastavu glazbene kulture najčešće se kompiliraju i prepisuju bez provjere, stoga se pogreške umnažaju. Nespretna podjela na urbano i ruralno potpomaže izjednačavanju pojmova seljačko i primitivno, učvršćujući nespretne predodžbe – u zablude, stereotipe i predrasude. Tome doprinose uglavnom ispolitizirani i komercijalni medijski glazbeni sadržaji i njihove poruke – umjesto estetskih, umjetničkih i etičkih načela, multietničnosti, multikulturalnosti, snošljivosti i stvaralaštva nerijetko promičući površnost, uniformnost, neumjerenost, uskogrudnost, kič i netrpeljivost.

 
areali
Gavazzi 1978:188

Suvremeni osnovnoškolski udžbenici za nastavu glazbene kulture omogućavaju uravnoteženu zastupljenost međimurskih tradicijskih pjesama u području pjevanja, dok učenje drugih sadržaja u svezi s tradicijskom glazbenom kulturom Međimurja ovisi o zavičajnom pristupu, znanju, motiviranosti i izboru nastavnika. Međutim, zastupljenost međimurskih napjeva potpuno izostaje u završnom razredu osnovne i u svim razredima srednje škole. Međutim, znanje malobrojnih nastavnika, koji su istodobno voditelji i članovi lokalnih, gradskih i regionalnih folklornih skupina, o tradicijskoj glazbenoj baštini Hrvatske nije rezultat sustavnoga, dugoročnog i kontinuiranog obrazovanja i akademskog usavršavanja. O mogućim traženjima i istraživanjima poželjnoga kreativnog i stvaralačkog odnosa nastavničkog osoblja i učenika prema vlastitoj tradicijskoj baštini, što je temelj izgrađujućeg odnosa prema njoj, u takvim je okolnostima za sada teško govoriti. S tim u svezi nameću se pitanja: Kakvo je znanje o hrvatskoj tradicijskoj glazbi autora udžbenika i nastavnika? Jesu li i kako, koliko i čime, pripremljeni da svojim moralnim i stručnim autoritetom doprinesu izgradnji osobnosti mladog čovjeka koji će znati razabrati i izabrati umjetničko djelo, bez obzira na vrijeme i žanr njegova nastajanja? Jer, znati razabrati i izabrati na toj razini preduvjet je za moći razabrati i izabrati na svim drugim razinama. Iako je glazba jedna od najvažnijih ljudskih aktivnosti, hrvatski joj školski sustav pridaje tek sporadičan značaj, svodeći je na 35 nastavnih sati u jednoj školskoj godini.

 
djecji_festival
Dječji festival Etnoglazba Međimurja OŠ Strahoninec
www.os-strahoninec-skole.hr

Odgovori na prethodna pitanja oslikavaju sumornu stvarnost. Naime, voditelji folklornih skupina u kontinentalnom dijelu zemlje (Podravina i Moslavina, Posavina, Slavonija, Baranja, Srijem, Pokuplje, Dalmacija), znanja iz područja pjevanja i plesanja, sviranja tambura i sviranja tradicijskih glazbala, namijenjena uvježbavanju i usavršavanju folklorističkih scenskih izvedbi, stječu ili u desetodnevnoj zimskoj i ljetnoj Hrvatskoj školi folklora četverogodišnjeg ciklusa, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, na teme Plesovi alpskog područja, Plesovi jadranskog područja i Plesovi panonskoga područja (Baranje, Đakova, Županje, Vinkovačkog i srijemskog kraja, Valpovštine, Brodskog Posavlja, Nove Gradiške, Požeške kotline, Orahovice, Donjeg Miholjca, Našica, Bilogore, Moslavine, Posavine, Turopolja, Hrvata u Vojvodini, Mađarskoj i Bosanskoj Posavini) ili na ljetnom tjednom Seminaru folklora panonske zone (Podravine, Bilogore, Moslavine, Slavonije, Baranje, Srijema, Bačke, Vojvodine) u organizaciji Kulturnog centra Gatalinka iz Vinkovaca ili na jednodnevnim ili dvodnevnim stručnim skupovima seminarima i radionicama uz Festival folklorne koreografije u nadležnosti Društva Foka (Hrvatsko društvo folklornih koreografa i voditelja). Osmišljenijoj i obuhvatnijoj, za sada zanemarenoj koncepciji stjecanja znanja o hrvatskoj tradicijskoj glazbi, teško doprinose nepotpuna, parcijalna, jednoobrazna i isključivo folkloristička nastojanja tih triju organizatora i njihovih suradnika, zasigurno opterećena i njihovom međusobnom netrpeljivošću i borbom za prevlast na slobodnom tržištu, dijelom svodeći hrvatsku tradicijsku glazbu na visokoprofitabilnu robu. U tom svjetlu, međimurska je glazbena baština kao dio folklorne panonske zone ili posve zanemarena ili joj se pristupa sporadično.

 
muzicka_akademija
Muzička akademija Zagreb
www.hr.wikipedia.org

Na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji Uvod u etnomuzikologiju izborni je modul za studente prvog (glazbena teorija) i osmog (glazbena kultura) odsjeka, no zbog organizacijskih teškoća za sada samo na papiru. Jedino studenti muzikologije (godišnja upisna kvota je 5-8 studenata) na drugoj godini slušaju modul Uvod u etnomuzikologiju, na trećoj Tradicijsku glazbu Hrvatske, Etnomuzikološko istraživanje i Glazbe svijeta. Dodiplomski studij etnomuzikologije još nije utemeljen. Budući profesori glazbene kulture etnomuzikološke module uopće nemaju, kao ni instrumentalisti. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu studenti etnologije i kulturne antropologije – budući mogući članovi raznorodnih stručnih povjerenstava – etnomuzikološke sadržaje mogu slušati u okviru izbornih modula na Muzičkoj akademiji, što uglavnom ne čine. U sklopu Katedre za etnologiju i kulturnu antropologiju od šk. god. 2007./08. slušaju po 10 nedostatnih sati predavanja iz Etnomuzikologije, Etnokoreologije i Usmene književnosti pod okriljem obvezatnoga, jednosemestralnog modula Osnove folkloristike u izvođenju gosta predavača i zaposlenika zagrebačkog Instituta za etnologiju i folkloristiku. Niti studenti razredne nastave na Učiteljskom fakultetu u Čakovcu, koji će po završetku studija poučavati i glazbenu kulturu, nemaju mogućnost slušanja etnomuzikoloških modula, osim na razini ograničenih informacija u okviru modula Metodika glazbene kulture i pod okriljem izbornih zborskih aktivnosti te glazbenih tamburaških sekcija. Dobro zastupljene teme iz usmene književnosti obuhvaćene su u modulima Metodika hrvatske i kajkavske književnosti i Metodika kajkavske književnosti, kao i u pojačanom modulu Usmeni kajkavski oblici u redovitoj nastavi. Izborni modul Istraživanje zavičajne baštine temelji se na stjecanju znanja i vještina u osnovama stručnoga terenskog rada i obrade podataka.

 
Dr. sc. Grozdana Marošević sa studentima muzikologije i etnologije 2006. u Međimurju
BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film