vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

 
grobiste
Spomen-križ na grobištu Ksajpa Šenkovec
HKK 04

U sklopu planske, sustavne i državotvorne likvidacije neistomišljenika, na dravskim je obalama, napose na grobištu Dravski nasip kraj Hrašćana, mučki ubijen velik, za sada nepoznat broj vojnika, ranjenika i civila, od kojih su mnogi prije egzekucije bili dovezeni kamionima iz smjera Varaždina. Novija istraživanja upućuju na grobišta pobijene skupine Međimuraca kao što su ona iz razdoblja od 1945. do 1947. u Ksajpi kraj Šenkovca i iz 1947. u Repovoj šumi kraj Štrigove. O tim najvećim dijelom nevinim žrtvama, kojima se pribrajaju i demobilizirani međimurski pripadnici poražene neprijateljske vojske, masakrirani u Bleiburgu ili na jednom od križnih puteva kojima su se do nasipa, kanala, napuštenih rudnika i šuma u svibnju 1945. sprovodili zarobljeni hrvatski, njemački, talijanski, kozački vojnici i njihovi ranjenici, svećenstvo i odbjeglo pučanstvo, tek u najnovije doba svjedoče očevici koji su zbog straha od odmazde dugo šutjeli. Poslijeratna komunistička hrvatska administracija Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), koja je ondašnjoj susjednoj Sloveniji 1946. pomirljivo prepustila povijesno utemeljeno međimursko i hrvatsko Raskrižje, planski je i sustavno zataškavala istinu, a one koji su o njoj progovorili proglašavala državnim neprijateljima i strijeljala.

 
raskrizje
Župna crkva u Raskrižju
www.prlekija-on.net

Od 1945. u svim su naseljima nove države administrativno-teritorijalna tijela upravljanja narodnooslobodilački odbori preimenovani u mjesne narodne odbore, a od 1952. u narodne odbore kotara – u Međimurju u čakovečki i preloški kotar. I dok su tri godine kasnije usustavljeni jedan kotar (Čakovec) i deset općina (od 1957. sedam općina), 1962. Međimurje je ušlo u upravno područje kotara Varaždina, a Čakovec je degradiran u općinu. U to se doba intenzivno koloniziraju ratom opustošena područja, sprovodi agrarna reforma, nacionalizira privatna imovina, ukida tržišno nauštrb planskog gospodarstva, elektrificiraju naselja, grade i moderniziraju prometnice, osnivaju seljačke radne i poljoprivredne zadruge, osnivaju poduzeća, nadograđuje i proširuje komunalna infrastruktura, potiče amaterizam, utemeljuju socijalističko školstvo te obrazovne i kulturne ustanove i institucije.

 
radna_akcija
Omladinska radna akcija

Iako je 1963. na osnovu novog Ustava plansku privredu nastojala preusmjeriti na tržišnu, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ) u tome nije uspjela. Zbog toga je nakon donošenja Privredne reforme 1965. godine, velik broj Međimuraca tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća otišao na tzv. bauštelu, privremeni rad u inozemstvo. Socijalističko jednoumlje i totalitarizam počinju uzmicati nakon Titove smrti 1980. i pada Berlinskog zida 1989. godine. Tijekom iste godine u Sloveniji i u Hrvatskoj, dvjema od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), republička partijska vodstva izjasnila su se za pluralističke izbore, zbog čega je već početkom 1990. srušen Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (CK SKJ).

 
tuđman
Franjo Tuđman

Na izborima 1991. pobijedila je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) na čelu s Franjom Tuđmanom. Proveden je referendum za samostalnost Hrvatske, SFRJ se raspala, a Republika Hrvatska (RH) voljom naroda proglasila je neovisnost i suverenost, što su joj početkom 1992. priznale i sve članice Europske zajednice. Zbog toga su velikosrpske Jugoslavenska narodna armija (JNA) i paravojne snage napale Hrvatsku, svim sredstvima nastojeći oko sustavnoga etničkog čišćenja i kulturocida.

 
  grb
zastava
 
Grb RH
Zastava RH

Za vrijeme Domovinskog rata iz Međimurja su protjerani velikosrpski moćnici i njihova soldateska. Zahvaljujući taktičkim pregovorima, velike količine oružja iz čakovečke vojarne JNA i karaula uz mađarsku granicu 15. rujna 1991. dospjelo je bez borbe u ruke međimurskih osloboditelja koji su pripomogli u zauzimanju varaždinske vojarne. Zaplijenjenim oružjem opskrbljivali su oslobodioce drugih hrvatskih područja, a krajem rujna u Čakovcu su formirali Baranjsko-međimurski bataljun koji se u prosincu priključio obrani Osijeka.

 
gardisti
Međimurski gardisti

Međimurje je zbrinulo tisuće prognanika i izbjeglica, 66 Međimuraca položio je svoje živote u obrani domovine Hrvatske, petero ih se vodi kao nestale osobe, a više stotina ih je ranjeno na gotovo svim bojišnim područjima. Međimurje je prvi oslobođeni kraj Hrvatske i prvi put u svojoj povijesti, 1993. dobiva status županije. Iste godine i godine 1997. ustrojena je nova mreža gradova i općina.
Papa je 1997. uspostavio Varaždinsku biskupiju čijim su postojećim dekanatima pripojeni Donjomeđimurski i Gornjomeđimurski, a od jeseni 2000. i novouspostavljen Čakovečki dekanat. Međimurje je 1334. brojilo 11 (današnja Mala Subotica, Prelog, Štrigova, Mihovljan/Čakovec, Nedelišće, Macinec, Mursko Središće, Podturen, Selnica, Sv. Juraj u Trnju, Sv. Martin na Muri), a 2000. godine 30 župa.

 
varazdinska_biskupija
Grb Varaždinske biskupije
BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film