vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

ARHIVSKI ZVUČNI ZAPISI IZVAN MEĐIMURJA

Zahvaljujući Nijemcu Carlu Stumpfu koji je 1855. izumio prvi europski fonograf, krajem 19. st. osnovani su Phonogramm-Archive u Beču i Phonogramm-Archive u Berlinu, radi istraživanja jezika i govora naroda Austro-Ugarske Monarhije. Na poticaj bečkog arhiva, slavist i književni povjesničar Milan Rešetar, tada zaposlen u Beču, započeo je 1901. prva terenska snimanja u Hrvatskoj. Nastavio ih je desetak godina kasnije Josip Široki, prvi hrvatski doktor muzikologije, zabilježivši pedesetak »južno-slavenskih narodnih pjesama«. Međutim, tek su muzikolog Božidar Širola i etnolog Milovan Gavazzi s Odsjeka za pučku muziku pri Etnografskom odjelu ondašnjeg zagrebačkoga Narodnog muzeja, danas Etnografskog muzeja, obratili pozornost na starije napjeve seljačkog stanovništva. Za pohranjivanje tih snimki u muzeju su uredili fonografski arhiv i zbirku više stotina tradicijskih glazbala, usustavljujući leksikon opisa njihove gradnje i tehnika sviranja.

 
andrasec
zganec
Florijan Andrašec i Milovan Gavazzi
Vinko Žganec na terenskom istraživanju

Od 28. do 30. rujna 1924. godine, Gavazzi i Žganec su pomoću fonografa i ploča za snimanje posuđenih iz Beča prvi put organizirali tonsko bilježenje hrvatskih tradicijskih napjeva u Međimurju, zabilježivši 120 napjeva i 2 svatovska spričavanja na 31 ploči. Na području Međimurja tada su, među drugima, fonogramski snimljeni dijelovi sljedećih napjeva: 'Mesečina sveti', 'Preblažena bila hanzovarska gora', 'Protuletje nam se ’tpira', 'Sejali smo bažuljka', 'Spevaj, der mi, Maro' i 'Vu polje sem išel' u izvedbi u izvedbi France Kolarić, Kate Pongrac i Mate Sobočanec iz Donje Dubrave, 'Čuk sedi', 'Hodi, mila, z nami', 'Hodim, hodim, nahodim se', 'Pod kopinom', 'Prsten zvenknul', 'Sunce, mesec i vi drobne zvezdice', 'Šetal sam se tužen po Kotoribi', 'Tenka, mala Vlahinjica', 'Tri ptičice goru preletele', 'Turki robe', 'Vu polju nam jarica pšenica' u izvedbi Kate i Mare Matulić, Mare Dolenec, Kate Dobravski, Mare Vidović i Grete Češnjak iz Kotoribe, 'Dve su ftice goru obletele', 'Đuro imel mlado ljubo', 'Hodi, golob', 'Hodim, hodim, nahodim se' i 'Zapopevaj, Maro' u izvedbi Valenta Novaka i Martina Petkovića iz Podturna, 'Čuk sedi', 'De je zelen grmčec', 'Došel je oktober', 'Grad se beli', 'Hodi, draga, z menom', 'Ja si jašem na konjaru', 'Katica, Katica', 'Na toj trdnoj klopi', 'Sako delo konec ima', 'Sunčece rumeno', 'Temna nam je nočka', 'Vu mleki se hmivam' i 'Vu toj nemškoj zemlici' u izvedbi Florijana Andrašeca iz Dekanovca, 'Dej mi, Đuro, svojo ljubo', 'Dudaš', 'Guleš Binkeš Ferko', 'Imala sem sineka', 'Ja sam se stal jutro rano', 'Jovčar jovce pase', 'Kaj se pripetilo', 'Kapitansko spričovanje mladenke i zelja', 'Klinčec moj žalosten', 'Na Ivanu je zlato zlamenje', 'Ovčar pase ovce', 'Pozdravleno budi, sveto križno drevo', 'Tu za len', 'Vu imenu Božjem', 'Žalosni verzuši, ovde ispisani' u izvedbi Lacka Novaka, Kate Petković, Margarete Šoltić, Vinka Posavca, Martina i Marije Žganec iz Vratišinca. Započevši 1999. s objavljivanjem svoje snimljene etnomuzikološke građe, Arhiv fonograma Austrijske akademije znanosti u Beču/Phonogrammarchiv der Oesterreichisen Akademie der Wissenschaften procjenjuje da će ta građa obuhvaćati oko so četrdesetak nosača zvuka.

 
croatian_recording
 

I dok se izvan Međimurja dio zvučnih zapisa međimurskih napjeva koje je Vinko Žganec od 1952. snimao na magnetofonske vrpce čuva u zagrebačkom IEF-u, preostali dio u vlasništvu je njegova sina Željka Žganca. Radi snimanja izvornih međimurskih tradicijskih pjesama, 1954. u Nedelišću je boravio američki sveučilišni profesor C. Nadhell. Od sredine 20. st. Radio-Zagreb u vlasništvu je većeg broja izvedbi međimurskih napjeva, snimljenih u vlastitoj organizaciji. Među tradicijske pjesme na ploči uz knjigu Lieder aus Kroatien (Hamburg, 1961.), glazbeni pedagog i melograf Stjepan Stepanov uvrstio je i snimku međimurskog napjeva 'Raca plava po Dravi'. U IEF-u se čuvaju i magnetofonski i audio-vizualni zapisi tradicijske glazbe koje su u drugoj polovici 20. st. snimili Stjepan Stepanov, Jerko Bezić, Krešimir Galin, Stjepan Sremac, Marija Novak, Ivan Lozica, Zorica Rajković i Grozdana Marošević.

BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film