vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

KOLA I OBREDNI PLESOVI

Društvena uloga plesova starije i dijela novije folklorne tradicije u svezi je s otporom prema tuđinskoj vlasti, s folklornim izvedbama, s običajnim svečanostima i sa zabavom.
U hrvatskom kolu, značajnom čimbeniku staroslavenske glazbene baštine, isprva bez instrumentalne pratnje, plesači istoga ili oba spola ulijevo i u krugu plesali su čas brže, čas sporije, korakom s privlačenjem, povremeno titrajući i poskakujući tijelom, lupkajući nogama o tlo, ovisno o ulozi, karakteru i stihovima pjesme. Riječ je o obrednome grupnom plesu, svojevrsnom društvenom događaju uz blagdane (Fašenski, Vuzmeni i Trojački pondelek, Fašenska i Pisana Nedelja, Fašenk, Jožefovo, Magdalena, Majalijoš/Majarjuš, Vidovo, Ivanje, Petrovo, Lenartovo, Martinje, Štefanje, Novo Leto), proštenje i sajam, pri sklapanju posestrimstva, na svadbi, po svršetku zajedničkih poslova, na organiziranim zabavama – na gumnima, na raskrižjima, oko sela, usađenih i okićenih stabala, oko izvora i krijesova, u kućama i gostionicama. Na Uskrs, Trojake i Božić te za vrijeme korizme, adventa i žalovanja za pokojnicima, u Međimurju se nije plesalo.

 
kotoripsko_kolo
Foto-arhiv: KUD Kotoriba

U hrvatska obredna kola ubrajaju se i ona donjomeđimurska – među njima i proljetno kotoripsko kolo čija se višestoljetna plesna tradicija, usprkos zabranama crkve i tuđinske vlasti, održavala neprekidno do 1914. godine. Nakon petnaestogodišnjeg prekida, od 1970. do 1975. obnovili su ga mještani Danka Dolenec, Josip Dolenec Sović i Slavi Horvat Petrina, a zatim je njegovu izvedbu preuzelo mjesno kulturno-umjetničko društvo, javno ga izvodeći na folklornoj sceni. Istoj skupini obrednih kola pripadaju i mješovita šetana kola 'Ko ti dao, dojdete' i 'Mesec je svetil' iz Okruglog Vrha koje su obnovili KUU Zasadbreg s voditeljima Sanjom i Zlatkom Bacinger. Drugi obredni plesovi ubrajaju se i ženski pokladni plesovi ('Tu za repu, tu za ljen', 'Zmija', 'Na veselje', 'Kolo fašenjskih sneha') djevojačko i momačko dvoredno vuzmeno kolo (‘Naše kolo veliko’), djevojački i ženski proljetni plesovi ('Došel nam je lepi pisan Vuzmek', 'Sveti Juraj kres naloži', 'Oj, čašica, verna pajdašica') jurjevsko i ivanjsko kolo ('Lepi Ive trga rože', 'Sejaj baba leneka', 'Lado nam je, drago nam je') svatovski plesi ('Kolo za tablu/'Otecnaš', 'Što je moje guske fkral', 'Sejali smo bažuljka', 'Igraj kolo'/'Kušuvalec'/Vanjuštanc', 'Trgala sem ružu od zemlje', 'Ljepa Kata kolo vodi', 'Hopsasa, najdrjsasa', 'Oj, čašica, verna pajdašica', 'Tri sem kite posadila', 'Ples na zelje', 'Ples svečami', 'Ples na venčani venec', 'Ples svatovskih maškorov'), solističke plesne igre ('Metlar/'Metlin tanc', 'Cibeli Macko', 'Pičoka', 'Mlinček', 'Ples z stolcom'), drmeš ('Dudaš'), parovni ples ('Kuritari') i dječja kola ('Am duči bu neduči', 'Ana Mara', 'Cice muce', 'Igraj kolo, igraj kolo', 'Ringe raje', 'Sedam godina u kolu').

 
ples_z_birdami
Ples z bidrami
BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film