vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

 
medjimurci_na_frontu
Međimurci na frontu u Galiciji
HKK 07

Nakon ubojstva austrougarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i njegove supruge u Sarajevu, Austro-Ugarska je 28. srpnja 1914. Srbiji objavila rat koji je izazvao oružani sukob između uspostavljenih savezništava sila Antante i Središnjih sila. Zbog toga su mobilizirani Međimurci sa željezničkih postaja u Čakovec, Donjem Kraljevcu i Kotoribi specijalnim vlakovima otpremani u Nagykanizsu, gdje su ulazili u sastav 48. zajedničke regimente i 20. domobranske regimente, a kasnije i u postrojbe s većim gubicima u ljudstvu. Po svršetku rata 11. studenog 1918. godine, međimurski povratnici iz ruskog i talijanskog zarobljeništva svjedočili su o bešćutnom odnosu nadređenih mađarskih vojnih zapovjednika, o neljudskim uvjetima života i o teškim ratnim stradanjima u vrijeme Prvoga svjetskog rata. Budući da je Austro-Ugarska u tom ratu poražena, o granicama austrijskog i mađarskog teritorija raspravljalo se na pariškoj Mirovnoj konferenciji 1920. u Trianonu.

 
jj_strossmayer
ivan_novak
Josip Juraj Strossmayer
Ivan Novak
 

Usprkos nastojanjima biskupa Josipa Jurja Strossmayera i hrvatskog sabora da cara Franju Josipa i bečki dvor uvjere da je Međimurje hrvatsko područje, ono će ostati pod mađarskom vlašću sve do 24. prosinca 1918. kada je, zbog jačanja nacionalne svijesti međimurskih intelektualaca – povjesničara Ivana Novaka, etnomuzikologa Vinka Žganca, skladatelja Josipa Štolcera Slavenskog i Josipa Vrhovskog, slikara Ladislava Kralja Međimurca, pjesnika Nikole Pavića, liječnika Ive Kečkeša i grupe svećenika te zahvaljujući kulturnom i vojnom doprinosu Dobrovoljačke sokolske legije za Međimurje pod okriljem Hrvatskoga sokolskog saveza, oružanom akcijom hrvatskih postrojbi Međimurje pripojeno Trojedinoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba (DSHS) koja je prerasla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (KSHS), a kasnije u Kraljevinu Jugoslaviju. Međimurski dobrovoljački bataljun iz sastava hrvatske vojske oslobodio je i Prekomurje, danas u sastavu Republike Slovenije. Godina 1918. za Međimurje značajna je, dakle, iz tri razloga – okončavaju se Prvi svjetski rat i razdoblje mađarizacije, a uvođenjem agrarne reforme nestaje feudalizam. Pred čakovečkom Župnom crkvom dana 9. siječnja 1919. Velika narodna skupština donijela je Rezoluciju o odcjepljenju Međimurja od Mađarske i priključenju matici zemlji, što mu je diplomatski priznato Mirovnim ugovorom u Trianonu 1920. godine, zahvaljujući i Žgančevim diplomatskim aktivnostima i nakladničkim poduhvatima. Naime, kao dokazni materijal međimurskom hrvatstvu doprinijeli su napjevi iz melografirane zbirke Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja koje je Žganec 1916. objavio u vlastitoj nakladi.

 
velika_narodna_skupstina
madjarska_novcanica
Velika narodna skupština
www.lesar.info
www.antikviteti.net

Zahvaljujući daljnjem jačanju nacionalne svijesti, u razdoblju između dva svjetska rata razvija se kulturni, športski, školski i vjerski život. Iako je međimursko gospodarstvo između dva svjetska rata bilo razvijeno, mahom strani poduzetnici bezočno su iskorištavali stanovništvo zaposleno u rudarskim, drvnim, građevinskim, transportnim, prehrambenim i tekstilnim tvrtkama. Nezadovoljstvu je doprinijelo i nedosljedno sprovođenje agrarne reforme koja je doprinosila bogaćenju vlasnika velikih seoskih gazdinstava. Pritisnut neimaštinom i grubošću srpskih činovnika, velik broj siromašnih seljaka zbog toga je posao tražio izvan zavičajnih granica - u Zagrebu, Slavoniji, Beogradu, zapadnoj Europi i u prekooceanskim zemljama. Godine 1929. Jugoslavija je podijeljena na banovine. Privučeni mogućnošću jeftine kupnje, čak i besplatnog naseljavanja plodne zemlje, u razdoblju od 1930. do 1935. godine dio Međimuraca trajno je iselio u Baranju, a nakon Drugog svjetskog rata i u Istru. Nezadovoljstvo stanjem u zemlji podupiru podaci da je na izborima 1920., 1923., 1925., 1927., 1935. i 1937. u kotarima Čakovec i Prelog međimursko pučanstvo glasovalo za Hrvatsku seljačku stranku (HSS) pod vodstvom Stjepana Radića, a ne za Jeftićevu srpsku stranku. Godinu dana kasnije, 1938. ona je izglasala autonomiju i uspostavila banovinu, a razvojem Drugog svjetskog rata - Kraljevina Jugoslavija se raspala.

 
stjepan_radic
Stjepan Radić

Pod okriljem sila osovine 10. travnja 1941. proglašena je Nezavisna Država Hrvatska koja je podijeljena na 22 velike župe. Zahvaljujući svojim ustupcima prema fašističkim saveznicima, Mađari su uz Hitlerov pristanak 16. travnja 1941. ponovno okupirali Međimurje, uspostavivši upravnu, sudsku i vojnu upravu na čelu s Vijećem dvadesetorice, sastavljenim od čakovečkih mađarona koje je prokazivalo i maltretiralo pučanstvo, civilnu vlast uspostavivši osam mjeseci kasnije. Ponovna nastojanja mađarske vlasti da Međimurje odvoji od Zagrebačke nadbiskupije svojim je zalaganjem, upornošću, dosljednošću, hrabrošću i diplomatskim aktivnostima osujetio nadbiskup Alojzije Stepinac, u čemu je imao i podršku Svete Stolice. Zbog toga je mađarska uprava ucjenjivala međimursko svećenstvo prisegama na vjernost, na koju je dio njih pristajao tek formalno. Radi uspostavljanja redovitoga vjerskog života i djelovanja hrvatske katoličke crkve, 1941. je uspostavljen Generalni vikarijat za Međimurje. Nov pokušaj odnarođivanja sprovodio se raspoređivanjem mađarskih svećenika leventa po župama, svojim djelovanjima napose usmjerenima prema djeci i mladeži. Nezainteresirane za ratovanje, Međimurce je vlast prisilno i protivno međunarodnom pravu sustavno regrutirala u mađarsku vojsku. Za pretrpljene patnje novouspostavljena Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ) nije ih obeštetila, niti im je priznala vojnički staž.

 
alojzije_stepinac
Alojzije Stepinac

Dio vojno sposobnih Međimuraca koji nisu bili upućeni na daleka ratišta, u drugom se dijelu rata priključio međimurskom ilegalnom partizanskom pokretu, od 1944. povezanim s hrvatskim Kalničkim partizanskim odredom, doprinoseći antifašističkoj borbi Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije (CK SKJ) i narodnooslobodilačke borbe (NOB) protiv mađarske, njemačke i talijanske okupatorske vlasti. Nakon što je u Jajcu 1943. utemeljena FNRJ, borbe su se rasplamsale. Godine 1944. oko 600 međimurskih Židova prisilno je deportirano iz Čakovca u Veliku Kanižu i dalje u nacističke logore smrti. Ujesen iste godine u Podturen je ušla Međimurska partizanska četa. Međimurje je zahvaljujući novopridošlim snagama Crvene armije i Bugara, zapamćenima po ispomoći lokalnom seljaštvu, ali i po pljački, oslobođeno 12. travnja 1945. Kapitulacijom Njemačke dvadeset i šest dana kasnije, okončan je Drugi svjetski rat.

kalnicki_odred
Partizani Kalničkog odreda
www.kalnik.hr
 
BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković
matapurlidija_bajukpozitiv_film