vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

MIROSLAV GRĐAN

Skladatelj Stjepan Grđan, redovničkog imena Miroslav, rođen je 1915. u Čakovcu. Odrastavši uz majku i baku, oca je upoznao tek po njegovu povratku iz rata. Osnovama glazbene teorije i orguljanju podučavao ga je Juraj Šraj, orguljaš čakovečke Franjevačke crkve. Varaždinskome franjevačom sjemeništu, a time i Gimnaziji, pristupio je 1926. godine. Svirao je orgulje, tamburu, flautu, piccolo i violinu, pjevao je u zboru. U franjevačkom samostanu na Trsatu boravio je 1932./33. kao novak. Pred svršetak Gimnazije godinu je dana bio orguljaš varaždinske franjevačke crkve. Godine 1934. otišao je na studij teologije u Zagreb. U franjevački samostan u francuski Metz poslan je 1935. kao jedan od najboljih bogoslova. U proljeće 1938. zaređen je za đakona u meckoj katedrali, a ljeti iste godine za svećenika u Svetište Majke Božje na Trsatu. Iste je godine na Veliku Gospu u rodnom gradu održao mladu misu. Vrativši se u Metz, orguljaškim umijećem zadivio je jednog bogatoga francuskog vjernika priskrbivši si time 1938. njegovu novčanu potporu za studij na Konzervatoriju u istom gradu, istodobno nastavljajući studij teologije. Godinu dana kasnije morao je napustiti Francusku kao strani državljanin. Teologiju je diplomirao na Bogoslovnom fakultetu 1940. u Zagrebu. Sljedeće godine upisao je kompoziciju i orgulje na zagrebačkom Hrvatskome državnom konzervatoriju gdje su mu predavali glazbeni pedagozi Milo Cipra, Mladen Stahuljak, Fran Lhotka, Franjo Dugan, Mladen Pozajić, Vinko Žganec, Božidar Širola, Zlatko Grgošević, Albe Vidaković i drugi.

 
grdjan
 

Kao skladatelj i instrumentalist bio je cijenjen još u studentskim danima, a skladbe su mu javno izvođene. O glazbi i umjetnosti je i pisao. Sačuvano je više njegovih publicističkih tekstova: 'Što nam je dalo jednoglasje?', 'O međimurskoj popijevci', 'Pučka popievka – izvor nacionalne glasbe', 'Što su nam orguljaši?' i druge. Njegov skladateljski opus obuhvaća vokalne, instrumentalne, i vokalno-instrumentalne skladbe te obrade i harmonizacije tradicijskih napjeva. Prilikom bombardiranja Zagreba 1944. godine porušen je dio Franjevačkog samostana u kojem je bila i Grđanova soba, zbog čega je uništen i znantan dio njegovih skladbi.

 
grdjan
 

Najpoznatiji mu je ciklus pjesama 'Kraj Mure' na stihove Ive Sokača, 'Kantata o Križu' i simfonijska pjesma 'Zrinskom gradu'. Dušebrižništvom se Građan bavio u mjestima Čuntić i Stružec. Kao Bleiburškoj žrtvi, dan i točno mjesto njegove pogibije nisu poznati.

BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković

matapurlidija_bajukpozitiv_film