vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

GLAZBALA

Dok napjeve uz ples prati i svirka pojedinih glazbala (zviždanje, češalj, svirale, dude, harmonika, usna harmonika, citra, cimbal, solistička tambura) ili njihove skupine (jedinka i dude, citra i harmonika; violina/harmonika i bugarija, citra, violina i harmonika; citra, violina, tambura; cimbal, violina i bajs; cimbal, violina i klarinet; violina, klarinet, bajs; 3 violine, kontra, bajs; violina/klarinet/truba, harmonika, kontra i bajs; pređerica, brač i bajs; harmonika, 2 violine, 2 tambure i bajs), autentična izvedba tradicijskih napjeva iz Međimurja je a cappella. Na prijelazu 19. u 20. stoljeće i nadalje, kazivači svjedoče o njihovoj instrumentalnoj pratnji u okviru javnih okupljanja. S ciljem što veće zarade uz što manja ulaganja na javnim plesnim okupljanjima, pojedini su donjomeđimurski ugostitelji početkom 20. stoljeća u Grazu kupovali mehaničke glazbene uređaje verglece s 4-6 programiranih melodija valcera, polki, čardaša i mazurki.
Iako Zbirka pučkih glazbala Etnografskog muzeja u Zagrebu, osnovanog 1919. godine zahvaljujući donaciji Franje Ksavera Kuhača krajem 19. i otkupljenim glazbalima u prvoj polovici 20. stoljeća, prema riječima aktualne voditeljice zbirke – etnologinje Mirjane Randić, broji šestotinjak glazbala, među njima su tek dva s područja Međimurja: cimbal cimbulje iz Turčišća i čegrtaljka škrebetaljka. S obzirom da je Legrad do velike poplave 1710. geografski, a do 1931. administrativno pripadao Međimurju, tim se glazbalima mogu pribrojiti i legradske citre trontolje. U privatnoj zbirci Hrvatska narodna glazbala suvremenog etnomuzikologa Krešimira Galina nalazi se zvrk buga/čiga, također iz Legrada, gdjegdje u Međimurju imenovan i kao frače.

 
Štolcerov trautonij
Memorijalna soba J. Štolcera Slavenskog
u MM Čakovec
 

Nažalost, na temelju osobnog uvida i potvrde Smiljke Petr-Marčec, kustosice Etnografskog odjela Muzeja Međimurja u Čakovcu osnovanog 1954. godine, jedine muzejske ustanove u Međimurskoj županiji, ne raspolaže zbirkom međimurskih tradicijskih glazbala. U javnom postavu Etnografskog odjela od 1997. izložene su tek dječje puhaće sviraljke fučkeci i žveglice, a u sklopu zbirke Ostavština glazbenika Josipa Štolcera Slavenskog Kulturno-povijesnog odjela otvorenog 1955. godine, ponešto je Štolcerovih objavljenih nota i notnog rukopisa, zatim trautonij i tvornička citra, te fotografije i njegova posmrtna maska. Međimurski skladatelji i melografi Vinko Žganec, Florijan Andrašec, Ivan Mustač, Josip Vrhovski, Miroslav Magdalenić, Miroslav Grđan i Miroslav Vuk Croata i njihova glazbena ostavština zanemareni su. O njihovom se djelu govori i piše tek obljetnički, uglavnom za uži krug stručne javnosti. Valja naglasiti i to da se ni jedna obrazovna, kulturna i turistička institucija u Međimurju ne bavi sustavnim prikupljanjem i arhiviranjem muzikalija – pjesmarica, notografije, publikacija, diskografije, fotografija, filmografije hrvatske tradicijske glazbene baštine iz Međimurja.

cegrtaljka

SAMOZVUČNA (IDIOFONA)

Ta vrsta glazbala obuhvaća zvečke – semenje ili nofce v posudi iliu tikvici šefu, suhe napuhnute čurke i lanec, zatim udaraljke(udarce kožnim potplatom čižme o pod, dvama oblutcima, metalnim predmetom o potkovu ili o kružno svezanu ručnu pilu žagu), pucketaljke...
»

 
orgulje

ZRAKOZVUČNA (AEROFONA)

U ovu se skupinu ubrajaju zviždanje i pjevušenje melodije bez stihova na derlin. Tradicijska su keramička glazbala kljunasti fučkeci u koje se ulijeva voda, zatim globularne flaute okarine s rupicama, drvene klarinetske jednocijevne svirale s rupicama žvegle...
»

 
mrgodalo

OPNOZVUČNA (MEMBRANOFONA)

Mrgodalo/prda pokladni je lončani bas od drvene ili keramičke posude preko čijeg otvora je napet svinjski mjehur i kroz njega provučen štap koji se povlači navlaženim prstima.Doboš je plitki okvirni bubanj s dvije opne...
»

 
citure

ŽICOZVUČNA (KORDOFONA)

Međimurska najjednostavnija žičana glazbala su goslice, dvije vlažne lučne kukuruzovine ili dva lijeskova luka s napetom mokrom špagom koji se prevlače jedan preko drugog i suhi svinjski napuhnjeni mahur koji se umetao u lijeskov luk s napetom špagom...
»

 
BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković

matapurlidija_bajukpozitiv_film