vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

FLORA I FAUNA

Fosilni ostaci flore i faune iz kamenog doba kod Murskog Središća najstariji su paleontološki nalazi na međimurskom području. Na  sprudovima Mure i Drave pronađene su i kosti mamuta. Zbog požara, izlovljavanja, krčenja šuma, melioracije, usitnjavanja posjeda, industrijalizacije, urbanizacije, gradnje prometnica i akumulacijskih jezera, narušena je slika prirodnog okoliša.
Grlica i ljubičica fijolica, najčešći motivi tradicijskih napjeva, neslužbeni su simboli Međimurja.
Na livadama rastu trave, kaćun, đurđica, karanfil, sunovrat, zvončika, vodopija, kadulja, rumenika, šafran i potočnica, a uz rijeke i bare vrba, bagrem, trnina, glog, svibovina, trušljika, bljušt, bazga i lijeska te šaš, trska, rogoz, vodena paprat, lokvanj, vodena leća, orašac, preslica, žabnjak, krocanj, voščika, vodoljub, močvarna perunika, mlječika, odoljen i glacijalni relikt kebrač.

 
cvijet
kockavica
Perunika (Iris croatica)
Kockavica (Fritillaria meleagris)

Šume prekrivaju 20% površine Međimurja, a najveća je šuma Murščak uz Muru između naselja Domašinec i Donji Hraščan. Hrast lužnjak u najistočnijem Međimurju najstariji je ostatak nekadašnjih europskih prašuma koje su u srednjem vijeku zauzimale 2/3 ukupne površine. U nizinskim šumama još rastu grab, joha, divlja trešnja, topola, bagrem, brijest, sremza, klen, jablan i jasen, a u briježnim bukva, pitomi kesten i crnogorica. Za obje šumske zajednice karakteristično je grmoliko raslinje kurika, kalina, drijen, bazga, šipak i kupin te prizemnice paprat, šumska jagoda, kaljužnica, jaglac, podbjel, drijemovac, šumarica, ljubičica, a na šumskim čistinama kopriva, kopitnjak, pasjača, bahorica i endemična hrvatska perunika. Najugroženije cvjetnice su zaštićene crnkasta sasa, kockavica, ciklama, drijemovac i visibaba.

 
dabar
Vidra (Lutra lutra)
Foto: Zlatko Vrzan

Mura je najsjeverniji zaštićeni krajobraz Hrvatske, s dvjestotinjak životinjskih vrsta. Spomenik prirode Bedekovićeve grabe kraj Malog Mihaljevca u općini Sveti Juraj na Bregu stanište je ugroženog leptira plavca, a ima ga i u Donjem Međimurju.
Uz stari tok Drave raste osebujna flora, a tu je i najveći riblji i ptičji lokalitet sjeverozapadne Hrvatske.
Vlažne livade uz rijeke nastanjuju leptiri, žabe, daždevnjak, zelembać, sljepić, bjelouška, gušteri, rode.
Uz rijeke i bare žive ptice eje, liske, guske, patke, riječni galebovi, kormorani/vranci, gakovi, vodomari, gnjurci, bregunice, čaplje te ugrožene čigre, rode, prutke i labudovi.
U staništu voda obitavaju kukci pred izumiranjem vodencvijet, obalčar i tular koji kao i zaštićeni plemeniti/riječni rak, barska kornjača i vidra ukazuju na čiste vode, zatim više ribljih vrsta, najviše šarani, somovi, deverike i babuške, ali i glacijalni relikt crnka te ugroženi čikov/piškor, glavatica, vijun, smuđ, štuka, linjak, manjić, mrena, vretenac i podust.
U grmlju i stablima žive ptice jastreb, djetlić, vrana, svraka, slavuj, grlica, fazan, ćuk, sova i trčka te sisavci miš, šišmiš, bizamski štakor/ondatra, jež, hrčak, jazavac, kuna zlatica, lisica, vepar. Do Drugoga svjetskog rata viđeni su i vukovi. Danas se u tek četiri dravska naselja gnijezdi bijela roda.

 
veprovi
Vepar (Sus scrofa)
Foto: Zlatko Vrzan
 
BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković

matapurlidija_bajukpozitiv_film