vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Ples
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

NASELJA

 
panorama
Foto: Mladen Trbuhović

Međimurska naselja u gornjem dijelu regije obuhvaćaju vinogradarska rastresita naselja, a u donjem – kružna, lučna (uz riječne nasipe i terase), zvjezdolika i gomilasta (nastala diobom posjeda) naselja. U njima su crkva i župni dvor farof, kapelica, sajmeni prilaz, gostionica, škola i općinska zgrada bili raštrkani po selu ili smješteni rubno, dok su ulogu mjesnog središta, tipičnoga panonskog obilježja, preuzimali bara, potočni meandar ili mrtvaja, odnosno gumno. Kuće s dvorištima bile su povezane pojedinačnim putovima s mjesnim središtem i s glavnom prometnicom. Između naselja i glavne ceste niknula su dvojna naselja sa starijim i novijim svojim dijelom. U geometriziranim drumskim naseljima Srednjeg Međimurja kuće su okrenute prema cesti.

 
naselje
Foto: Tibor Komar

Rimljani su urbanizirali starosjedilačka seoska središta u srednjem i istočnom dijelu, od više manjih municipija utemeljujući samoupravne općine civitates, a uz prometnice vojna uporišta (Čakovec, Donji Vidovec) i opskrbne centre (Sv. Martin na Muri). Slavenske rodovske zajednice u zbijenim kućama sojeničkog tipa dugo su zbog nepristupačnosti odolijevale feudalizmu.
Postojanje pojedinih naselja dokumentiraju kanonske vizitacije od 13. st. nadalje. Iako većina naziva nizinskih naselja završava na -ec, negdašnji njihovi potčeci -ovch, -ouch, -och, -uczi i –vczi odnosili su se na rod, odnosno na pleme. Zbog toga su stariji nazivi tih naselja u pluralnom obliku (Dekanovce, Pribislavce, Vratišince). Dio naselja imenovan je po svojem plemićkom tutoru, primjerice Buzovec, Hodošan, Domašinec, Oporovec i Hemuševec po grofovima Buzadu, Hodošu, Domašu, Oporu i Hemušu. U briježnom kraju prevladavaju nazivi s nastavkom -čak ili -šćak (Kapelšćak, Koncovčak, Zavešćak), također imenovani po nekadašnjim vlasnicima tih naselja.
U znak spomena na turske provale nazvano je Turčišće, a po doseljenim češkim obrtnicima – Čehovec. Imenima pojedinih naselja podrijetlo je i u njihovu smještaju: Prelogu pri logu, Donjem Pustakovcu na pustom i močvarnom tlu, Donjem Hrašćanu u blizini nekadašnjih višestoljetnih hrastovih šuma, Dvorišču na dvoru/marofu grofova Zrinskih…

 
naselje
Foto: Bojan Damiš
BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković

matapurlidija_bajukpozitiv_film