vmtgm
   
TRADICIJSKA GLAZBA
»Osnovna obilježja
»Podjela i motivsko-tematsko određenje
»Glazbeni randevouz
»Glazbala
»Glazbene skupine
»Skladatelji, melografi, pedagozi
»Muzikalije
»Izvedba i javni život
»Postupci
»Izvođački stilovi i njihovi predstavnici
»Tumačenje - značenje - uloga
»Glavni znak identiteta
»Kritički osvrt
»Obrazovni sustav
 

DRUGI PLESOVI

U paru su plesali samo bračni parovi i to na svadbama, na seoskim zabavama tancima, odnosno prvoga svibnja na otvorenom ili u gostionicama, u organizaciji dobrovoljnih vatrogasnih društava i ugostitelja. Razvojem obrtništva i cehovske su udruge u čast svojeg sveca zaštitnika organizirale plesne zabave na kojima se plesalo uz cehovske pjesme ('Drobno maleno', 'Očeš, čerka, ti kovača', 'Zvira voda iz kamena'). Djevojkama i mladićima plesati je bilo dopušteno na svečanostima sklapanja doživotnih prijateljstava i nakon seoskih radnih sijela. Plesači tanceri su, pjevajući i/ili zviždeći, zatim svirajući na češalj, u dude, na cimbal, violinu, bajs i u klarinet, na tamburici i violini, odnosno na (usnoj) harmonici, plesali parovne plesove sedmokorak/zibnšrit ('Kupil sem ti čižmice', 'Žena ide na gosti'), tanec ('Šopka tanec'), drmeš ('V Priloku lepi dečki'/'Međimurski lepi dečki'), šotiš ('Došli jeso Kranjci'), čardaš ('Kupil sam ti to baledo baršonjsko', 'Školnik hodi ka po drotu'), čipčardaš ('Do Kirija vuska steza'), polku ('Češki ples', 'Kra(n)jc polka', 'Šoštar polka', 'Vekslin polka', 'Zajec polka'), dvokorak/ketlepeš, kalamajku, šamarjanku ('Bik pleše'), mazorku, valcer, fokstrot, tango, ples pogađanja/harum koronaš ('Dragi moj pajdaš'), trojni trojščak i šaljive solističke plesne igre.
Na poticaj Josipa Štolcera Slavenskog i Vinka Žganca te prema vlastitim sjećanjima i sjećanjima starijih kazivača na plesne korake iz gotovo zaboravljene plesne tradicije, nakon Drugog svjetskog rata sastavljali su ih, uz pjevanje pojedinih tradicijskih napjeva, međimurski pučki koreografi Jela Pavčec iz Preloga, Mijo Novak iz Donje Dubrave, Leonard Žnidarić iz Nedelišća i Florijan Andrašec iz Dekanovca.

 
ples
parovi_ples
 

PLESNI RANDEVOUZ I IZVORI

   Najstariji i najčešći metrički oblik plesnih pjesama je osmerac ili dvanaesterac. Melodije su im u četverodijelnom, dvodijelnom i trodijelnom obliku. Pozornost privlači i učestalost nepravilnog šestodijelnog ritma napjeva uz kolo, najvjerojatnije dinarskog podrijetla. Marija Novak iz Donje Dubrave, kćer pučkoga folklornog koreografa Mije Novaka i nekadašnja suradnica Vinka Žganca, misli da je u Međimurje doprlo u doba velike seobe Bijelih Hrvata pred turskim osvajanjima, što objašnjava prožimanjem dinarskih (zatvorenost, kretanje naoposun, napjev, kolovođa, šestodijelni plesni obrazac, zaustavljanje kola umjesto koraka u suprotnom smjeru) i panonskih (zatvorenost, zbijenost, ukriženost ruku, kretanje naoposun, titranje, napjev) plesnih čimbenika. Kotoripčanin Franjo Sović uočio je pojedine nekajkavske riječi u stihovima pojedinih kolskih napjeva, što je pokušao objasniti utjecajem Primoraca i Gorana u sastavu obrambene vojske feudalnih gospodara Zrinskih protiv Turaka na međimurskom tlu. Mimička kola i plesovi, kao i ona biračka, također su poznati na širem hrvatskom području.

 
o_jelo_jelice
 

Prilikom vlastitih terenskih istraživanja u Međimurju od 50-ih do 80-ih godina 20. stoljeća, koja je kasnije nastavio Stjepan Sremac, etnokoreolog Ivan Ivančan potvrdio je sličnost parovnih plesova drmeša, čardaša i (drmeša) palotaša s hrvatskim tancom. Budući da je već Franjo Kuhač uočio sličnost između plesova čardaša i hrvatskog tanca, jedini navodeći da se tanec plesao i u Međimurju, a preloški je svećenik Stjepan Mlinarić oko 1834. zapisao da se u Međimurju plešu kolo, narodni-national i kalamajka, pretpostavlja se da su drmeš, čardaš i palotaš inačice iste vrsta plesa, tim više što se gdjegdje u Hrvatskoj čardaš istoznačnica za tanac i drmeš. Tome u prilog ide i Sremčevo zapažanje da se ponegdje u varaždinskoj okolici plesao drmeš palotaš, te da je čardaš zamijenio drmeš, kao i da hrvatski tanac i mađarski čardaš imaju iste stilska obilježja. Pretpostavlja se mogućnost utjecaja jednog od tih plesova na drugi i uočava sporednu ulogu mađarskih oblika čardaša u Međimurju zbog postojanja reogionalnih, osebujnih plesnih oblika sličnih čardašu, primjerice čipčardaš, koji su se možda i uglavnom samostalno razvijali od plesa kojeg su najvjerojatnije sredinom 19. stoljeća hrvatskim tancom imenovali ilirci.
Prema Ivančanu, iz magijskog plesa zibnšrita/sedmokoraka, koji se od 17. stoljeća širio Europom, u Međimurju su se razvili šotiš u gornjem i čardaš u donjem Međimurju. Izravno iz šotiša ili izravno iz čardaša koji se razvio iz šotiša, podrijetlom je većina tradicijskih parovnih plesova iz Međimurja, uključujući i polke. Plesovi kalamajka i šamarjanka ukrajinskog su podrijetla, a kolo 'Ja sam sirota' te plesovi 'Klinčec stoji pod oblokom', 'Jamborova Rega pita' i 'Zginula je pikuša' nastali su na tragu plesa 'Sir Roger'.
Pisani izvori o tradicijskom plesu iz Međimurja malobrojni su. Najstariji zapisi međimurskog preporoditelja Stjepana Mlinarića, povjesničara i književnika Ivana Kukuljevića Sakcinskog te etnomuzikologa Franje Ksavera Kuhača datiraju u 19. stoljeće. O međimurskoj plesnoj tradiciji u 20. st. pisali su Vinko Žganec, Miroslav Vuk, Marija Novak, Stjepan Sremac, Franjo Sović, Dragutin Feletar, Stjepan Hranjec, Ivan Zvonar, Ivan Ivančan stariji, Juraj Kolarić, Ivan Ivančan mlađi, Tvrtko Zebec, Vlado Mihaljević…

BAZA PODATAKA - GLAZBENICI I DISKOGRAFSKA IZDANJA
»Izvorna i folklorna glazba
»Rock glazba
»Etno glazba
»Pop glazba
»Jazz glazba
»Ozbiljna glazba
»Višeglasna vokalna glazba
»Duhovna glazba
»Kompilacije
MEĐIMURJE - OPĆA OBILJEŽJA
»Prirodna obilježja
»Flora i fauna
»Horonimi
»Povijest
»Gradovi
»Etnografska baština
»Svjetonazori i duhovnost kroz vjekove
»Suvremeno doba
»Kontinentalni turizam
LITERATURA I DRUGI IZVORI | ZAHVALE | KONTAKT


Autorski projekt odobren na Natječaju PUK 2009. Ministarstva kulture i Ministarstva gospodarstva RH | Autorica: Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antropologinja | Izvor:  >Matapur<  i >Kerykeion, lira i sandale< (multimedijalni audio-album i stručna knjiga Lidije Bajuk pred objavljivanjem) | Suradnici: Josip Bajuk, Katarina Bajuk, Ante Rozić, Nina Šala, Antun Božić | Fotografije: Ante Rozić, Josip Bajuk, Lidija Bajuk | Web master: Andrijana Marković

matapurlidija_bajukpozitiv_film